Skip to main content

Region Kikinda

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Kikinda > Prilozi > Štetočine u usevima šećerne repe
Štetočine u usevima šećerne repe
Na području delovanja RC Kikinda usevi šećerne repe se nalaze u fenofazi potpunog zatvaranja redova; 90% biljaka zatvorilo redove (BBCH 39).
 
 
Vizuelnim pregledom useva šećerne repe registrovano je prisustvo sledećih štetnih organizama:
 
Repina muva (Pegomya betae) ima 2-3 generacije godišnje, a prezimi kao lutka u zemljištu. Ženka polaže do 100 jaja i to u grupama. Larve su bledo žute boje i prave štete na listovima tako što progrizaju epidermis, hrane se parenhimom lista i prave mine koje su nepravilnog oblika. Štete od repine muve mogu biti značajne kada su biljke male dok u kasnijim fazama razvoja ne pričinjavaju veće štete.
 
 
Sovica gama (Autographa gamma) je polifagna štetočina i hrani se na gajenim i samoniklim biljkama. Štete nastaju na zeljastim biljnim delovima pre svega na lisnoj masi jer gusenice izgrizaju tkivo između nerava i pri većoj brojnosti mogu izazvati golobrst.
Štetočina ima 2-3 generacije godišnje, dok ženka polaže do 500 jaja. Trenutno se registuju niske brojnosti te štetočine.
 
 
velika slika                            velika slika
 
Buvač (Chaetocnema tibialis) ima jednu generaciju godišnje, a oštećenja prave na kotiledonima i stalnom lišću gde se hrane gornjim epidermisom na kojima kasnije nastaju rupičasti otvori. Najveću opasnost za šećernu repu predstavljaju u fazi nicanja do obrazovanja 2-3 stalna lista. Prezimljava u stadijumu imaga, dok ženka polaže od 16-40 jaja plitko u zemljište u blizini biljaka.
 
 
velika slika                               velika slika
 
Cikade (Cicadelidae) se hrane usisavanjem biljnih sokova iz tkiva domaćina, dok veliki broj cikada prenosi bakterije, viruse i fitoplazme sa zaraženih na zdrave biljke. Hraneći se biljnim sokovima one prouzrokuju direktna oštećenja biljnog tkiva sisanjem sokova i izlučivanjem produkata metabolizma. Međutim, najznačajnija šteta na biljkama je upravo sposobnost kao vektora da prenose biljne patogene viruse, bakterije i fitoplazme. Larve prolaze kroz pet larvenih stupnjeva, dok jaja polažu direktno u tkivo biljke.
 
 
Žitne stenice (Dolycorus baccarum) i (Pyrrhocoris apterus) kojima poslednjih godina vremenske prilike pogoduju za razvoj. Suvo i toplo vreme uslovilo je pojavu stenica na većem broju gajenih biljaka, ali za sada u niskim brojnostima.
 
 
velika slika                                velika slika
 
RC Kikinda i u narednom periodu nastavlja da prati stanje u usevima šećerne repe.

Comments

There are no comments yet for this post.