Na području delovanja RC Pirot praćena je aktivnost poljskih miševa (Apodemus spp.) i poljske voluharice (Microtus arvalis) u usevima kukuruza, lucerke, višegodišnjim zasadima (sa akcentom na mlade voćnjake), na pašnjacima, ledinama, utrinama, međama, nasipima. Na svim pregledanim površinama beleži se niska i vrlo niska brojnost glodara (I i II kategorija brojnosti).
(aktivne rupe glodara)
Ove godine u našem regionu nismo beležili povećanu brojnost poljskih glodara. Svakako, proizvođači bi trebali pregledati svoje parcele obzirom da trenutno toplo vreme za ovo doba godine pogoduje aktivnosti poljskih glodara. Velikoj brojnosti glodara pored povoljnih klimatskih uslova doprinose i nesistemsko suzbijanje, dostupnost hrane nakon kombajniranja kao i neadekvatna obrada zemljišta.
Za određivanje brojnosti poljskih glodara koristi se sledeća skala:
Kategorija |
Opis brojnosti |
Broj rupa /ha |
poljska voluharica |
poljski miš
|
I |
Vrlo niska |
do 10 |
do 10 |
II |
Niska |
10-500 |
10-50 |
III |
Srednja |
500-5000 |
50-500 |
IV |
Visoka |
5000-20000 |
500-2000 |
V |
Vrlo visoka |
20000-50000 |
2000-10000 |
Oštećenja koja prave glodari u voćnjacima, dovode do slabljenja i sušenja voćaka. Miševi su posebno štetni kod mladih zasada jabuke, kruške, višnje tokom jeseni kada se skinu ratarski usevi. Nakon nicanja ozimih žita očekuje se migracija glodara na tim površinama. Glodari mogu naneti velike štete na tek posejanim strnim žitima kao i lucerki.
Ukoliko se utvrdi brojnost glodara iznad praga štetnosti (prisustvo glodara u II kategoriji brojnosti), potrebno je pristupiti njihovom suzbijanju. Aktivnost rupa se utvrđuje zatrpavanjem otvorenih rupa i njihovim praćenjem. Ukoliko su prilikom narednog obilaska rupe ponovo otvorene, ubrajamo ih u aktivne.
Suzbijanje se vrši nekim od registrovanih mamaka. Mamke treba postaviti u jame i pokriti zemljom kako bi izbegli trovanje stoke i divljači. Takođe, potrebno je ukloniti sa parcele uginule jedinke i ostatke konzumiranih mamaka.
Prilikom suzbijanja prednost treba dati agrotehničkim merama borbe:
- Blagovremena žetva sa što manje osipanja zrna
- Zaoravanje strništa
- Uništavanje korova
- Duboko oranje
- Košenje površina pored useva kako bi se omogućio pristup predatorima glodara.
Zbog svega navedenog, preporuka proizvođačima je da redovno obilaze svoje parcele i da prate prisustvo i brojnost glodara na njima. Jako je važno da se sa merama suzbijanja krene na vreme jer time sprečavamo nastanak štete i brojnost glodara držimo pod kontrolom.