Skip to main content

Region Bačka Topola

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Bačka Topola > Prilozi > Opasnost od poljskih glodara na području RC Bačka Topola
Opasnost od poljskih glodara na području RC Bačka Topola

Na području delovanja RC Bačka Topola i dalje se registruje  prisustvo povećane brojnosti i aktivnosti poljskih glodara (poljski miševi - Apodemus spp. i poljska voluharica - Microtus arvalis).  

Dominantno je prisustvo poljskih miševa:

·         u kategoriji „visoke brojnosti“ u usevima  šećerne repe, lucerištima, voćnjacima, površinama sa samoniklom uljanom repicom, ledinama, utrinama, međama i nasipima (ovo su trenutna “žarišta”),

·         u kategoriji „srednje brojnosti“ u usevima ponikle uljane repice.

Tabela: kategorije brojnosti

Kategorija

Opis brojnosti

Broj rupa po hektaru

POLJSKA VOLUHARICA

POLJSKI MIŠ

I

Vrlo niska

do 10

do 10 

II

Niska

10-500 

10-50 

III

Srednja

500-5000

50-500 

IV

Visoka

5000-20000

500-2000

V

Vrlo visoka

20000-50000

2000-10000

 

Od početka godine kada je registrovana povećana brojnost poljskih glodara, tokom vegetacije i do sada, nastavlja se trend prenamnožavanja ovih štetnih organizama.

Primena registrovaih rodenticida (na bazi cink-fosfida) preporučuje se u višegodišnjim zasadima, lucerištima, poniklim usevima uljane repice, kao i na  uvratinama i utrinama gde se uoči prisustvo aktivnih rupa.

 

velika slika                       velika slika

 

velika slika                      velika slika

Nakon nicanja ozimih strnih žita očekuje se migracija poljskih glodara na te površine.

Poljoprivredni proizvođači se upozoravaju da je zbog navedenog neophodno  pratiti njihovo prisustvo i brojnost na novoizniklim usevima i blagovremeno preduzeti mere suzbijanja i to organozovano i sveobuhvatno, čime sprečavamo štete i populaciju poljskih glodara držimo pod kontrolom.

Mere zaštite osim primene rodenticida, podrazumevaju i preventivnu zaštitu:

·         intenzivnu agrotehniku,

·         blagovremenu setvu i žetvu,

·         zaoravanje žetvenih ostataka,

·         prostornu izolaciju od postojećih žarišta,

·         stalna briga o prirodnim neprijateljima ovih štetnih organizama.

Prilikom primene mamaka treba zatrpati rupe kako ne bi došlo do trovanja divljači.  

Comments

There are no comments yet for this post.