Skip to main content

Region Bačka Topola

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Bačka Topola > Usevi ili zasadi
Leskina štitasta vaš

Na području delovanja RC Bačka Topola zasadi leske se nalaze u fenofazi razvoja lista i početka razvoja ploda.

 

Leska_faza razvoja

 

Vizuelnim pregledima, u pojedinim zasadima leske  registrovana je pojava leskine štitaste vaši (Eulecanium coryli sinonim Eulecanium tiliae) u visokom intenzitetu napada.

 

Leskina štitasta vaš

 

Leskina štitasta vaš ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava kao larva u blizini pupoljaka. U maju, nakon kopulacije, ženka polaže mnogobrojna jaja, koja ostaju zaštićena telom ženke tj. „štitićem“. Nakon piljenja, larve se kreću po biljci domaćinu dospevajući na naličje listova gde se učvršćuju i hrane. Početkom jeseni prelaze na grane i pupoljke gde prezimljavaju.

Oštećenja se manifestuju u vidu sušenja rodnih grana, dok pri jačem napadu može doći i do propadanja celog stabla.

Leskina štitasta vaš luči obilnu količinu medne rose, stvarajući pogodan supstrat za razvoj gljiva čađavica.

Jedan od simptoma koji može da ukaže na prisustvo ove štetočine je žućenje (hloroza) biljaka koje su napadnute.

 

Trenutno se ispod „štitića“ registruje prisustvo jaja  leskine štitaste vaši.

 

Jaja leskine štitaste vaši

 

Za sada se ne preporučuju mere suzbijanja navedenog štetnog organizma.

 

RC Bačka Topola nastavlja sa monitoringom leskine štitaste vaši  i signaliziraće vreme za primenu insekticida kada krene piljenje larvi i njihova migracija ka listovima.  

Leskina grinja (Phytoptus avellanae)

Na području delovanja RC Bačka Topola zasadi leske se nalaze u fenofazi pucanja lisnih pupoljaka.

 

Vizuelnim pregledima zasada leske registrovani su pupoljci infestirani leskinom grinjom (Phytoptus avellanae). Mikroskopskim pregledima, u deformisanim pupoljcima,  utvrđeno je prisustvo ovog štetnog organizma.

 

 

Zaraženi pupoljci leske   Pupoljak sa larvama leskine grinje

 

Leskina grinja (Phytoptus avellanae) formira  svoje kolonije u pupoljcima, gde se hrane i razvijaju. Deformisani pupoljci, koji su nabubreli, uočavaju se kao krupniji ili rascvetali u odnosu na zdrave, što je posledica fiziološkog odgovora biljaka na aktivnost grinja. Inficirani pupoljci se dalje ne razvijaju, ne formiraju listove ili se iz njih razvijaju deformisani listovi koji se suše i opadaju, što može značajno uticati na prinos.

 

Zaštita leske od ovog štetnog organizma može se obaviti mehanički i primenom hemijskih mera zaštite. Mehanička zaštita se obavlja odstranjivanjem infestiranih, nabubrelih pupoljaka tokom zime i ranog proleća, pre nego što se pupoljci otvore i grinje migriraju u nove pupoljke. Odstranjeni pupoljci se uklanjaju i spaljuju.

Nedostaci mehaničke zaštite su da je teško izvodljiva u velikim zasadima i kod visokog nivoa infestacije, te i da  zahteva puno vremena.

Za sada se ne preporučuje primena hemijskih mera zaštite, već nakon migracije grinje na zdrave biljne delove, o čemu će RC Bačka Topola izvestiti na ovom Portalu.