Skip to main content

Kraljevo

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Kraljevo > Usevi ili zasadi
Stanje u zasadima jabuka

Na području delovanja RC Kraljevo berba jabuke je još uvek u toku.

 

Vizuelnim pregledom jabuke, u pojedinim zasadima gde nisu adekvatno i blagovremeno sprovedene mere zaštite, registrovani su simptomi prouzrokovača čađave pegavosti lišća i krastavosti ploda jabuke (Venturia inaequalis) na lišću i plodovima.

 

velika slika

 

Ova bolest je prisutna svuda gde se jabuka gaji. Predstavlja ekonomski najznačajniju bolest jabuke u našoj zemlji. Ovaj patogen se razvija na svim zeljastim delovima jabuke, a najčešće se nalazi na lišću i plodovima. Prezimljava u vidu pseudotecija u opalom lišću.

Na plodovima zaraza može nastati od zametanja do berbe. Javljaju se pege koje se uvećavaju sa uvećanjem ploda. One mogu ostati pojedinačne ili se međusobno spajaju, a kasnije formiraju kraste. Na plodovima zaraženim pred zrenje pege su obično sitne ali u skladištu nastavljaju sa razvojem i formiraju krastu.

Osnovna mera borbe protiv prouzrokovača čađave pegavosti lišća i krastavosti ploda jabuke je hemijska zaštita, koja mora biti pravovremeno i adekvatno sprovođena. S obzirom da navedeni patogen prezimljava u vidu pseudotecija u opalom lišću, jedna od mera sa ciljem smanjivanja infektivnog potencijala u seledećoj godini je i uklanjanje i uništavanje opalog lišća iz voćnjaka tamo gde je to moguće.

 

Takođe, vizuelnim pregledom zasada jabuke, registrovano je i prisustvo simptoma truleži plodova jabučastog voća (Monilinia fructigena).

 

Plodovi mogu biti zaraženi od zametanja do berbe, kao i kasnije u skladištu. Infekcija se javlja na mestima povrede ili oštećenja od insekata. Na mestu zaraze se javljaju svetlosmeđe pege. Tkivo unutar pega počinje da truli. Pege se brzo šire i za kratko vreme biva zahvaćen ceo plod. Usled gubitka vode zaraženi plodovi se smežuravaju, a kasnije se pretvaraju u mumije.

Ovaj patogen obično prezimi u krošnji ili na površini zemlje, u mumificiranim plodovima.

Kako bi se smanjio infektivni potencijal ovog patogena za narednu godinu,  preporučuje se uklanjanje zaraženih plodova  iz zasada, kao i njihovo uništavanje. Takođe, veoma značajna mera je i jesenji tretman jabučastog voća preparatima na bazi bakra u fazi kada opadne više od 70% lisne mase, nakon uklanjanja osušenih i obolelih grana iz voćnjaka.

Prisustvo zlatooke u zasadima jabuke

Na području delovanja RC Kraljevo zasadi jabuke se nalaze u fazi plodovi oko polovine krajnje veličine (BBCH 75).

 

Vizuelnim pregledom jabuke, u pojedinim zasadima, uočeno je prisustvo jaja i imaga zlatooke (Chrysopa carnea). Ovo je veoma koristan insekt iz familije Chrysopidae.

 

 

velika slika                               velika slika

 

Imago zlatooke se hrani polenom, nektarom i mednom rosom. Ženka polaže jaja na krajevima dugih, tankih niti koje stvara lučeći tanak mlaz tečnosti koja se stvrdne na vazduhu. Ženka može da položi i do 350 jaja. Ona se najčešće nalaze na naličju lista ali se mogu naći i na drugim biljnim organima. Iz jaja se pile larve koje su predatori. Larve se hrane velikim brojem štetnih insekata, kao što su: lisne vaši, jaja leptira i grinja, larve kruškine buve, tripsi...

Održavanje populacije ovih korisnih insekata predstavlja metod biološke borbe protiv štetnih insekata.

Obzirom da je u toku zaštita jabuke od štetnih insekata, vrlo je važno voditi računa o populaciji korisne entomofaune.

 

Ukoliko se ustanovi prisustvo zlatooke u zasadu, prilikom izbora insekticida za suzbijanje štetočina jabuke, prednost treba dati onima koji imaju ekotoksikološki povoljnije osobine: Coragen 20 SC (a.m. hlorantraniliprol), Laser 240 SC (a.m. spinosad), Delegate 250 WG (spinetoram), Closer 120 SC (sulfoksaflor), Teppeki (flonikamid) ili neki drugi.

 

Lisni mineri u zasadima jabuke

Na području delovanja RC Kraljevo zasadi jabuke se nalaze u fazi od drugo opadanje plodova do faze prečnik ploda do 40 mm, BBCH 73-74.

 

Vizuelnim pregledom jabuke, sorta Ajdared, u pojedinim zasadima je registrovano prisustvo simptoma oštećenja na listu usled prisustva lisnim minera voćaka, i to: minera tačkastih mina (Lithocoletis blancardella) i minera zmijolikih mina (Lyonetia clerkella).

 

 

Mina L.blancardella                  Mina L.clerkella

 

Lisni mineri su rasprostranjeni svuda gde se jabuka gaji. Poslednjih godina oni se ubrajaju u ekonomski značajne štetočine jabuke.

Zajedničko za lisne minere je to da njihove larve miniraju list jabuke i da se njihovo razviće odigrava u parenhimu, ispod epidermisa lista.

Larve prave različite oblike mina, što je specifično za svaku vrstu. Tako se na osnovu oblika mina lako može odrediti o kojoj vrsti je reč.

 

Miner tačkastih mina (Lithocoletes blancardella) ima 4 generacije godišnje. Prezimljava lutka u mini  opalog  lišća. Ženka polaže jaja pojedinačno na naličje lista. Nakon piljenja larve se ubušuju ispod epidermisa i hrane se sokovima. Starije larve se hrane parenhimom lista. Mine su izduženo-ovalne, žućkaste boje sa česticama izmeta u sredini. Mine se najčešće nalaze između sprovodnih sudova, koje larve ne oštećuju, pa tako veći deo lista ostaje zelen. Lutka se obrazuje u mini.

 

Miner zmijolikih mina (Lyonetia clerkella) ima 3 generacije godišnje. Prezimljava imago na skrovitim mestima. Ženka legalicom pravi zareze na naličju lista i ubacuje jaje ispod epidermisa. Minu buši larva, najčešće od  središnjeg  nerva po celoj liski. Hodnici mine se vrlo retko ukrštaju jer larve traže neoštećeno tkivo za ishranu. Odrasla larva prelazi na drugi list gde na naličju opreda kokon.

 

Lisni mineri stvaranjem mina smanjuju asimilacionu površinu.  Usled jakog napada može se javiti niz štetnih posledica, kao što su: defolijacija, iscrpljivanje biljke, podložnost pojavi drugih štetočina i patogena, slab prirast, izmrzavanje, smanjenje rodnosti i u narednim godinama, slab kvalitet plodova pa čak i sušenje biljke.

Suzbijanje lisnih minera je vrlo otežano zbog njihovog skrivenog načina života.

Obradom zemljišta u voćnjaku, kao i sakupljanjem i uništavanjem opalog lišća u znatnoj meri se smanjuje brojnost minera koji prezimljavaju u ili na tlu. Hemijske mere se ogledaju u sprovođenju obaveznog zimskog prskanja koje utiče na minere koji prezimljavaju na stablu. Insekticidi se koriste  pre ubušivanja larvi u lisno tkivo i kada dođe do prekoračenja praga štetnosti, koji iznosi dve mine po listu.

 

RC Kraljevo nastavlja sa praćenjem štetočina jabuke.

 

Gorke pege na jabuci

Na području delovanja RC Kraljevo, u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta, berba jabuke je završena ili se ona privodi kraju. Vizuelnim pregledom, u pojedinim zasadima, sorte Ajdared, gde se berba privodi kraju, uočeno je prisustvo simptoma gorkih pega na plodovima jabuke.

 

velika slika

 

Gorke pege predstavljaju fiziološku bolest koja nastaje u voćnjaku ali se njeni simptomi najčešće ispoljavaju kasnije tokom čuvanja. Gorke pege su posledica fizioloških promena u biljci. Javljaju se na plodovima jabuke i kruške. Prvo se javljaju u unutrašnjosti ploda pa tek onda na površini.

 

Ova bolest se manifestuje okruglastim i nepravilnim tamnozelenim, mrkim ili skoro crnim depresijama na pokožici ploda. Ispod njih se nalaze nekrotične ćelije koje taj deo tkiva ploda čine sunđerastim i žilavijim od zdravog. Ove pege ili jamice su prečnika 2,5-3,5 mm i ponekad su oivičene zelenom bojom.

Pojava gorkih pega je direktno povezana sa nedostatkom kalcijuma u biljci. Kalcijum je slabo pokretljiv element u biljkama, pa je njegov nedostatak izraženiji u sušnim godinama. Sa povećanjem sadržaja  kalcijuma u plodu raste i njegova sposobnost za čuvanje, odnosno smanjuju se uslovi za pojavu gorkih pega. Gorke pege na plodovima  nastaju kada je prisustvo kalcijuma u plodu ispod kritične granice. Kalcijum iz lista se ne može premestiti u plod.

 

Na pojavu gorkih pega mogu uticati i sledeći faktori:

 

·         prevelika bujnost biljke,

·         sortne osobine biljke,

·         preobilno đubrenje azotom, kalijumom i magnezijumom,

·        neravnomerno snabdevanje vodom ili njen nedostatak,

·        visoke temperature vazduha koje izazivaju povećanu transpiraciju i narušavaju vodni režim biljke,

·        intenzitet zimske rezidbe,

·        proređivanje plodova (važan je optimalan odnos između lisne površine i broja plodova).

 

Pojava gorkih pega na plodovima se može ublažiti ili čak izbeći adekvatnom primenom rezidbe, navodnjavanja i pre svega ishranom biljaka.

Virus mozaika jabuke

Na području delovanja RC Kraljevo zasadi jabuke se nalaze u fazi od napredovanje zrenja: povećanje intenziteta boje karakteristične za kultivar do faze plodovi zreli za berbu, (BBCH 85-87).

 

Vizuelnim pregledom zasada jabuke, lokalitet Roćevići, sorta Zlatni Delišes, na dva stabla uočeni su simptomi koji ukazuju na prisustvo virusa mozaika jabuke (Apple mosaic virus-ApMV).

 

velika slika

 

Ovaj virus je prisutan svuda gde se jabuka gaji i jedan je od najrasprostranjenijih virusa jabuke. Pored jabuke ovaj virus zaražava i druge biljke kao što su dunja, šljiva, višnja, breskva, lešnik, malina, divlji i pitomi kesten i dr.

Virus se zadržava u biljkama i prenosi se kalemljenjem i vegetativnim sadnim materijalom. Prirodni prenosioci (vektori) ovog virusa nisu poznati. Štete od ovog virusa su najizraženije kod osetljivih sorti kao što su Zlatni Delišes, Jonatan, Granny Smith.

 

Na listovima zaraženih biljaka se uočavaju jasno oivičene svetložute zone nepravilnog oblika. Te hlorotične površine žute boje se na listovima jabuke često javljaju u vidu traka ili pega duž lisnih nerava. Svetložuta boja zahvaćenog tkiva može menjati nijanse tokom sezone da bi kasnije usled izloženosti suncu takvo tkivo postalo nekrotično. Jako zaraženo lišće opada pre vremena. Izgled i intenzitet simptoma može da varira usled osetljivosti sortimenta i vrulentnosti soja virusa. Na osetljivim sortama simptomi se javljaju gotovo po čitavoj krošnji dok se na toletantnim sortama oni uočavaju ograničeno na pojedinim liskama. Zaražene biljke i dalje obezbeđuju prinos ali on kod osetljivih sorti može biti značajno smanjen.

 

Mere suzbijanja ovog virusa se svode na proizvodnju i korišćenje zdravog sadnog materijala, dezinfekciju alata za rezidbu i uklanjanje zaraženih stabala iz zasada i njihovo spaljivanje, naročito u rasadnicima i mlađim zasadima.

Alternarijska lisna pegavost jabuke

Na području delovanja RC Kraljevo zasadi jabuke se nalaze u fazi plod oko polovine krajnje veličine do faze plod oko 60 % krajnje veličine, (BBCH 75-76).

Vizuelnim pregledom zasada jabuke, sorte Ajdared, lokalitet Kovanluk, uočeno je prisustvo simptoma koji ukazuju na alternarijsku lisnu pegavost jabuke (Alternaria spp.) u niskom indeksu napada.

velika slika

 

Glavni domaćin ovog patogena je jabuka, a posebno su osetljive sorte iz grupe Delišesa.

Ovaj patogen prezimljava u obliku micelije u opalom lišću.

Na zaraženom lišću, u početku se uočavaju sitne ovalne pege, ljubičaste do crne boje sa obodima ljubičastosmeđe boje. Sa razvojem bolesti može doći do uvećanja pega, njihovog spajanja kada one poprimaju nepravilan oblik, a kasnije može doći i do defolijacije.

Bolest se brže razvija u uslovima vlažnog vremena, pri temperaturama od 25-30°C. Do infekcije dolazi kada su prisutne optimalne temperature i višečasovno vlaženje lista. Prve pege se mogu uočiti dva dana nakon infekcije. Ovaj patogen proizvodi specifičan toksin koji pospešuje intenzitet zaraze i razvoj oboljenja na osetljivim sortama.

Kritičan period za razvoj infekcije je period tokom juna i jula meseca, kada je smanjena upotreba fungicida u zasadima.

U toku letnjih meseci kada su temperature visoke, kao i relativna vlažnost, naročito u zasadima sa sistemom za navodnjavanja i protivgradnom mrežom, može doći do sekundarnih infekcija.

 Obezbeđivanjem optimalnih uslova za razvoj jabuke značajno se može smanjiti napad ove gljive. Uklanjanje opalog zaraženog lišća iz zasada može pomoći u smanjenju inokuluma za narednu godinu.

 

Na lokalitetima i sortama gde se javlja Alternaria spp. treba vršiti zaštitu fungicidima. U našoj zemlji nema registrovanih preparata za suzbijanje ovog patogena, ali su u svetu dobru efikasnost pokazali fungicidi na bazi iprodiona, kresokoksim-metila i trifloksistrobina.