Skip to main content

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja

Go Search
Home
Terenski rezultati
  
Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Katalog štetnih organizama > Xantomonas axonopodis-bakteriozna pegavost pasulja  

Web Part Page Title Bar image
Xanthomonas axonopodis pv. phaseoli-bakteriozna pegavost pasulja

 ‭(Hidden)‬ Content Editor Web Part

Bakteriozna pegavost pasulja - Xanthomonas axonopodis pv. phaseoli

ŠTETNI ORGANIZAM: Xanthomonas axonopodis pv. phaseoli Vauterin et all.
SINONIMI: Xanthomonas campestris pv. phaseoli (Smith) Dye, Xanthomonas phaseoli (Smith) Dowson, Xanthomonas phaseoli var. fuscans (Burkholder) Starr & Burkholder, Xanthomonas phaseoli (Smith) Dowson var. Phaseoli, Xanthomonas fuscans (Burkholder) Burkholder
NARODNI NAZIV: Bakteriozna pegavost pasulja
TAKSONOMSKI STATUS:
Carstvo: Bacteria
Klasa: Protobacteria
Red: Xanthomonadales
Familija: Xanthomonadaceae
Rod: Xanthomonas
Vrsta: Xanthomonas axonopodis
KARANTINSKI STATUS: SRBIJA – lista II A, EPPO A2 list
DOMAĆINI: Phaseolus vulgaris (pasulj i boranija), Glicine max (soja), Dolichos lablab L., Lupinus polyphyllus Lindl., Stizolobium deeringianum Bort., Strophostyles helvola (L.) Elliott, Vigna aconitifolia (Jacq.) Marechal, V.angularis (Willd.) Ohwi & H.Ohashi, V.mungo (L.) Hepper, V.radiata (L.) R.Wilcz i V.ungulata (L.) Walp., u prirodnim ili eksperimentalnim uslovima
GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST: Bakteriozna pegavost je prisutna u Srbiji i velikom broju zemalja. EPPO region: Francuska, Mađarska, Španija; Azija: Kina, Japan, Turska; Afrika: Severna Afrika; Severna Amerika: SAD, Kanada; Južna Amerika: Urugvaj; Okeanija: Australija.

SIMPTOMI
Prvi simptomi se ispoljavaju u vidu malih vodenastih pega na lišću, lisnim drškama, mahunama i stabljici.
Listovi - Vodenaste pege na lišću postaju crveno-smeđe i nekrotične, okružene sa svetlo žutim pojasom. Oboleli deo lista izumire, postaje krt, a dolazi do cepanja i krzanja lišća. Pri jačoj zarazi dolazi do sušenja i opadanja lišća.
Stabljika - Na stabljici žutilo je odsutno. Na stablu su pege izdužene, prvo vlažnog izleda, a kasnije postaju crvenkastomrke i suve. Bakterije napadaju vaskularno tkivo što može dovesti do sušenja.
Mahune - Na mahunama se uočavaju okruglaste, masne pege. Vremenom se pege proširuju, dobijaju nepravilan oblik i postaju udubljene, crvenkasto smeđe, sa prisustvom kapi žućkastog eskudata. Formiranje crvenkastog prstena (oreola) je karakteristično za ovu bakteriju. Pri jačoj zarazi mahune zaostaju u porastu i deformišu se.
Seme - Posredstvom mahuna parazit dospeva i na seme. Jako zaražena semena mogu biti štura i slabo klijaju ili iz njih nastaju slabe biljke, ali mnogo inficiranih semena je bez simptoma (latentna infekcija). Na varijetetima sa belim semenom, dolazi do žućenja semena i deo kod hiluma se obezboji. Na varijetetima sa tamnim semenom, ova promena boje nije vidljiva. Infekcija semena može biti unutrašnja (uključujući embrion) i spoljašnja. U slučaju sistemične zaraze biljaka, koja nastaje kao posledica napada sprovodnih sistema, pojavljuju se uvelost i zakržljalost biljaka, što može biti izraženo u manjoj ili većoj meri. Kod sistemično zaraženih biljaka, mlado lišće često dobija mozaičan izgled.

CIKLUS RAZVIĆA
Patogen može preživeti na semenu, ostacima biljaka i epifitotično na domaćinima i drugim biljkama. Kada je vreme vlažno, bakterije u vidu žućkastog eskudata dospevaju na površinu obolelog tkiva. Sekundarne zaraze na biljkama se ostvaruju putem kišnih kapi, rose, vetra ili insekata. Infekcija se ostvaruje preko stoma i povreda na visokim temperaturama (28-32°C) i visokoj vlažnosti.