Skip to main content

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja

Go Search
Home
Terenski rezultati
  
Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Katalog štetnih organizama > Orobanche-Volovod  

Web Part Page Title Bar image
Orobanche sp.-Volovod

 ‭(Hidden)‬ Content Editor Web Part

Volovod – Orobanche sp.

ŠTETNI ORGANIZAM: Orobanche sp.
SINONIM: nema
NARODNI NAZIV: Volovod
TAKSONOMSKI STATUS:
Klasa:
Red: Scrophulariales
Familija: Orobanchaceae
Rod: Orobanche
KARANTINSKI STATUS: A2
DOMAĆINI: Vrste volovoda mogu parazitirati oko 50 biljnih vrsta iz familija Asteracae, Solanacae, Fabaceae itd. U svetu je dosad opisano oko 100 vrsta iz roda Orobanche, dok je u Srbiji do sada opisano 26 vrsta, 56 varijeteta i 226 formi. Najznačajniji patogen suncokreta je Orobanche cumana, ali u proizvodnji mogu se javiti i druge vrste, između ostalog i Orobanche ramosa, koji se najčešće javlja na duvanu.
GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST: Glavni areal rasprostranjenosti parazitnih cvetnica iz roda Orobanche su tropske i suptropske zemlje, ali i u većini zemalja umerenog klimata se javljaju neke od vrsta iz ovog roda.

SIMPTOMI
Parazitna cvetnica iz domaćina crpi vodu i hranjive materije. Umesto korena ima haustorije, pomoću kojih se pričvršćuje za koren domaćina. Jače zaražene biljke zaostaju u porastu i daju manje prinose. Kod duvana se pogoršava i kvalitet. Biljke domaćine mogu parazitirati od pojedinačnih do nekoliko desetina strukova volovoda.

MORFOLOGIJA
Orobanche cumana obrazuje nerazgranato stablo, visine do 50 cm, dok Orobanche ramosa razgranato nisko stablo, do 10-20 cm visine sa lišćem reduciranim u sitne ljuspice, bez hlorofila. Na gornjoj trećini stabla se obrazuju cvetovi plavičaste boje. Plod je čaura ,u kojima se na biljci obrazuje od 50.000-150.000 semenki. Seme u zemljištu može da očuva klijavost do 10 i više godina.

CIKLUS RAZVIĆA
Razmnožava se generativno i vegetativno.
Seme volovoda u zemljištu održava vitalnost duži niz godina. Da bi seme proklijalo osim stimulativnog dejstva korena domaćina, neophodna je i dovoljna količina vlage u zemljištu. Nakon klijanja, mlada biljka volovoda se priljubljuje za korenov sistem domaćina na kome obrazuje jedno zadebljanje. Iz ovog dela nastaje klinasti izraštaj, koji prodire kroz koru do sprovodnih snopića, iz kojih parazit crpi vodu i hranjive materije. Kasnije iz zadebljalih delova izbije jedna ili više stabljika volovoda. U zemlji se razvijaju pseudokorenčići, koji rastu dok ne dođu u kontakt sa korenom drugih biljaka domaćina. Semene čaure sazrevaju nakon 6-8 nedelja od izbijanja parazita na površinu. Cvetanje volovoda je jun-jul, a plodonošenje avgust-septembar.